Dodatne karakteristike

Vinogradi
Vinova loza (Vitis vinifera) je nježna biljčica, a održavanje vinograda je mukotrpan posao koji zahtijeva težak rad preko cijele godine. Ciklus počinje zimi kada biljka miruje, a vrši se čišćenje i potkresivanje vinograda. Mlade sadnice se prije sadnje štite voskom, dok ne ojačaju. Od 19. stoljeća kada je Phylloxera vastatrix opustošila europske vinograde, vinova loza se kalemi na američke vrste koje su otporne na ovu štetočinu. Phylloxera je i stigla iz Amerike, gdje nije pravila nikakve probleme vinogradarima. Potkresivanje se vrši da vinova loza ne bi narasla previše jer proizvođači žele postići manju količinu, ali kvalitetu grozda uz jačinu i bogatstvo okusa.

Početkom proljeća, biljka se budi te postaje osjetljiva na mraz. Većina vinogradara vrši okopavanje, odstranjivanje korova, a negdje u ožujku javljaju se prvi lisni pupoljci. Sada su mladice toliko nježne da bi ih mraz mogao potpuno uništiti. Vinogradari koriste umjetna gnojiva i čupaju određeni dio lišća kako bi sunce doprlo do grozdova, da bi sok bio kvalitetan. Uz to, loza se podiže na određenu visinu iznad zemlje, da se zaštiti od truljenja ako bude previše vlage.

U svibnju počinje cvjetanje. Tih deset dana su kritični. Idealno je toplo, suho i mirno vrijeme, s temperaturom između 20 i 25 stupnjeva. Sada počinje odsijecanje pojedinih grana, što je neka vrsta kocke. Ako se dogodi oluja, može se ostati bez cjelokupnog uroda.

Dolazi ljeto. U srpnju počinje sazrijevanje grožđa, a 100 dana po cvjetanju, grožđe počinje mijenjati boju. Sadržaj šećera naglo raste, mijenja se ravnoteža kiselina. U ljeto se odstranjuje dio lišća čime se pomaže vinovoj lozi da proizvede ukusne grozdove, a ne da troši energiju na lišće. Ukoliko niste znali, vinova loza može patiti i od sunčanice. Ako je predugo bez vode, prestaje zreti i lišće počinje žutjeti.

U kasno ljeto počinje berba što predstavlja kulminaciju godine u vinogradu. Sluša se vremenska prognoza, gleda u nebo, a obzirom da je prskanje prestalo prije nekoliko tjedana, postoji opasnost od truljenja. Grožđe mora biti optimalne zrelosti jer ako je nezrelo - ima manjak šećera i bezukusno je, ako je prezrelo - teško je i nedostaje mu svježina. Grožđe mora da stigne u vinariju što prije i neoštećeno i upravo u ovom trenutku se radi razlika između odličnog i prosječnog vina. Važno je da se grožđe doprema u vinariju u malim kontejnerima, da se zrna na dnu ne bi zdrobila pod težinom.

Kvaliteta vina u najboljem slučaju može biti ravna kvalitetu grožđa. Zato je selekcija od vitalnog značaja za vrijeme berbe. Berači moraju brati samo zdrave grozdove i odbaciti sve koji pokazuju znake truljenja. Kad stignu u vinariju radi se finalna provjera. Ovako rigorozna procedura je, naravno, skupa pa je stoga kvalitetno vino dosta skupo. Berba se može vršiti i strojno, a na ovaj način se odstranjuju peteljke i drške, berba je znatno brža, što je dobro i bitno ako je kiša na putu, ali stroj ne radi razliku između zdravih i bolesnih grozdova.

Grožđe za neka vina, kao što je recimo Champagne, po zakonu se mora brati ručno. Neke vrste grožđa se beru kasno, grožđe se ostavi da prezri pa će nivo šećera nastaviti rasti. Ova vina se uglavnom prave u Alzasu (Francuska) i Njemačkoj. Negdje u listopadu aktivnost biljke ponovo opada. U ovo doba godine nema nikoga u vinogradu jer vinogradari rade u vinariji.

Plemenita plijesan - gljiva Botrytis cinerea- jedina je vrsta gljivica koju vinogradari željno iščekuju, no ona se javlja na samo nekoliko mjesta na svijetu godišnje. Napada kada je vrijeme toplo, vlažno, u sunčanu jesen, a djeluje tako što potiče koncentriranje šećera u grožđu.

Iako je zima već počela, još uvijek ponegdje ima grožđa u vinogradu. Od njega se radi eiswein - ledeno vino, vrlo slatko, a proizvodi se u Njemačkoj, Austriji, Kanadi. Berači ustaju rano, moraju biti u vinogradu prije zore i ubrati smrznute grozdove te sve mora biti gotovo prije izlaska sunca. Grožđe se tako smrznuto preša, pri čemu voda zaostaje u formi leda, a prolazi samo sladak, jako koncentrirani sok.

Ciklus se završava i ponovo otpočinje. Vinova loza leži neaktivna, čeka prve proljetne zrake sunca, a tijekom cijele zime se malo po malo vrši zimsko potkresivanje i raščišćavanje vinograda.